Da budem aktualna, grad je potpuno pobenavio: prvo zatvaraju Bipe ;), a najnovije se saobraćamo šakama, kapama, pljucama i usputnim alatom na svakoj mogućoj gradskoj lokaciji. Eto vam ga na, kad zatvarate parfumerije, čime potencirate našu žensku PMS nervozu, čime smo doma nesnosne, pa s time i naše (iliti nečije, moja srećom još ne :D) bolje polovice pobenave i rade kraval po cesti.

Volim svoj grad, no nekoliko godina unazad otišao je u piku maku.

Prije se ne sjećam. :D

Kako moja baka veli, Zagreb je bio dobar i kulturan tek u doba kad je ona bila mlada, kada su dadilje, služavke i vojnici špancirali po sjevernoj strani Trga, a učenici kao moja baka i sav ostali narod po južnoj. I sve su žene nosile rukavice i šešire, a male su curice s mašlekima u kosi i bijelim soknicama na nogama svakoga kulturno pozdravljale s "Keee...." (= ljubim ruKE)

U to je vrijeme centar Zagreba bio zatvoren za promet... biciklima. Moja ga mama nikada nije naučila voziti. Zašto? Zato jer su bicikle koristili samo seljaci iz okolice, koji su njima dovozili grincajg, karfiol i ostalo povrće  za prodaju na plac. Bicikl je bio za šljakere, definitivno not in. Moja je mama kvartom đirala na rolšuhama i na njima uspješno slomila ruku. :)

Zgrade su imale svaka svoju praonicu i sušionicu rublja, kao i svog pazikuću, koji je obično bio glavni tiranin i djelitelj pravde u malim kućnim dvorištima. Ako su stanari bili složni, imali su i vešmašinu. Zajedničku. A za čoporativno gledanje mozaičnog programa na crno-bijeloj televiziji ni sloga nije bila uvjet. :)

Danas je Zagreb takav kakav jest. Događaju se zvizdarije jer je centar moći i k sebi privlači kao Sunce sve moćnike, mutne tipove i sve one koji u životu brzo žele napraviti nešto veliko. S takvom dijagnozom teško da jedan grad može ostati normalan... :D

Nije grad kriv. Krivi su oni koji su zaduženi za mir i spokoj naših građana. Kriv je mentalitet koji dopušta da se ružne stvari događaju bez javnoga bunta svih nas. Kao što sam u jednome razgovoru čula, a slažem se - nevjerojatno je da ljudi ustanu protiv rušenja/gradnje jedne zgrade, a ništa ne naprave kada se ubije ili prebije čovjeka!, koji btw predstavlja prijetnju nečijim privatnim interesima.

Takvi smo mi ljudi.

Za kraj, u revijalnom tonu, podastirem koristan podatak da će ljudi prije biti spremni pomoći ukoliko u trenutku opasnosti vičete: "Vatra! Vatra!" nego "Pomoć! Pomoć!"  Na znanje. :)

Isto se tako nadam da vam obje rečenice nikada neće zatrebati.

Stoga izbjegavajte Zagreb ovih dana. ;D